Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj s uspjehom već drugu godinu provodi projekt Rast Istre kojim se želi, s ciljem očuvanja prirodne baštine, revitalizirati voćne vrste karakteristične za područje Istre. U Vižinadi projekt je vezan za uzgoj nasada nara (šipka) jer je ocjenjeno da je to prirodno stanište na kojem bi trebalo ostvariti izuzetno dobre rezultate.
Svi partneri u Projektu – Porečki Institut za poljoprivredu i turizam, Biotehnički fakultet Sveučilišta iz Ljubljane, Znanstveno-istraživački centar Sveučilišta Primorska, Društvo za održivi razvoj Istre i Općina Vižinada ne sumnjaju u uspjeh, pa su povodom početka sadnje prve plantaže sa 600 sadnica organizirali radionice na kojima su 26. i 27. ožujka najeminentniji poljoprivredni stručnjaci Hrvatske i Slovenije mnogobrojnim poljoprivrednicima, predstavnicima OPGu-ova, studentima i drugim zainteresiranim govorili o temama vezanim za revitalizaciju autohtonih istarskih voćnih vrsta.
Nepovoljne vremenske prilike onemogućile su da se dio radionica izvede neposredno na plantaži, pa je cio program ostvaren u prostorijama Zajednice Talijana Vižinada.
Prof. dr. sc. Nataša Poklar Ulrih s biotehnološkog fakulteta iz Ljubljane predstavila je Projekt. O potencijalima proizvodnje šipka govorila je dr. sc. Jelena Gadža s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, a o sustavima uzgoja i sortama šipka Mira Radunić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju iz Splita.
Prof. dr. sc. Sandra Voća s agronomskog fakulteta iz Zagreba pokazala je kako ostvariti što bolju kvalitetu soka od šipka, a o revitalizaciji šipka, njegovom značaju i mogućnostima uporabe dr. sc. Sara Godena s Instituta za poljoprivredu iz Poreča. Demonstriran je i sokovnik te degustacija soka od šipka.
Dipl. ing. Elvino Šetić s Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča pokazao je kako pripremiti tlo za sadnju, izvršiti gnojidbu i njegovati mlade nasade, a dr. sc. Željko Prgomet s Veleučilišta u Rijeci o pripremi sadnica i sadnji šipka, te o proizvodnji sadnog materijala šipka i žižule.
Prof. dr. sc. Boris Durallia i doc. dr. sc. Martina Skenderović Babojelić s agronomskog fakulteta u Zagrebu govorili su o intenzivnoj proizvodnji žižule te o manje zastupljenim voćnim vrstama
mediteranskog područja, a dr. sc. Mihaela Skrt s biotehnološkog fakulteta iz Ljubljane o prehrambenim vrijednostima i sadržaju fenolnih i drugih biološko aktivnih spojeva u šipku.